(Ne)transparentan izbor Ombusdmana BiH

foto: Ajdin Kamber – Foto Baza

Mandati troje ombudsmana za ljudska prava, Nives Jukić, Jasminki Džumhur i Ljubinku Mitroviću istekli su još 2021. godine. Iako su iz UN-a su uputili upozorenje našim vlastima vlastima jer nacionalnom uredu za zaštitu ljudskih prava prijeti gubitak A-statusa akreditacije usklađenosti s međunarodnim principima, što bi u praksi otežalo pristup pojedinim tijelima UN-a,i dalje se sumnja na netransparentan izbor državnih ombudsmana u BiH ali i politizaciju cijelog procesa. Dodatno zabrinjava činjenica da civilno društvo u ovom procesu nije imalo savjetodavnu ulogu, kako je to bilo u prethodna dva izbora ombudsmena.

Posljednjih nekoliko mjeseci posebno su učestala upozorenja pa i protesti međunarodnih i domaćih organizacija koje upozoravaju na sve greške u poricesu izbora ombusdmana za ljudska prava BiH. Pored netransparentnosti, naglašava se kako prijetnju predstavlja i politizacija procesa. Zbog sumnje u politizaciju procesa najavljuje i moguće povlačenje kandidature: “Ako imate netransparentnost pri izboru ombudsmana, potpuno je izvjesno da do obnavljanja i ostanka u A-statusu neće doći. To daje neke signale da se trebaju birati neki drugi, koji možda i ne ispunjavaju uvjete ili pripadaju političkim opcijama ili ima dodatnih detalja koji vode ka tome,” rekao je za Federalnu.ba Ljubinko Mitrović koji se kandidovao za još jedan mandat u ovoj instituciji.

Iz Misija OSCE-a u BiH sapošteno je kako pomno prate proces imenovanja novih ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Istaknuto je kako “proces odabira i imenovanja treba da odražava relevantne preporuke navedene u Principima koji se odnose na status nacionalnih institucija za promociju i zaštitu ljudskih prava (Pariški principi), preporuci Potkomiteta za akreditaciju nacionalnih institucija za ljudska prava iz 2017. godine i Principima zaštite i promocije Institucije ombudsmana iz 2019. godine (Venecijanski principi).”

(Ne)transparentnost izbora

Inicijativi za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine, neformalnoj koaliciji četrdeset organizacija civilnog društva koja doprinosi praćenju reformi i nadgleda primjenu politika, prava i standarda Evropske unije, nije bio omogućen uvid u izbor ombudsmana. Pvim povodom razgovarali smo sa Edom Kalnićem, koordinatorom Inicijative koji cijeli proces prati od samog početka.

U kojoj mjeri je proces izbora novih Omnisdmena/ki bio transparentan?
Iako je rad Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za provođenje procedure za imenovanje tri ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine (Komisija) bio otvoren za javnost, ne može se reći da je proces bio u potpunosti transparentan. Članovi_ce Komisije su delegirani od oba doma u julu 2021. godine, a konstituirajuća sjednica je održana tek u martu 2022. godine. U međuvremenu je istekao mandat prethodnom sazivu ombudsmena. Komisija nakon kasnog konstituisanja nije promovisala svoj rad sa ciljem informisanja i uključivanja zainteresovanih strana, prvenstveno organizacija civilnog društva koje u svom radu koriste mehanizme Institucije ombudsmena za ljudska prava. Iz Prijedloga poslovnika su odbačene stavke koje se odnose na konsultacije i javnost rada, koji su regulisali konsultovanje i prisustvo sjednicama organizacijama civilnog društva koja se bave pitanjima zaštite i promocije ljudskih prava i građanskih sloboda. Na samom kraju procesa, iako je predstavnicima_cama civilnog društva omogućeno prisustvo intervjuisanju kandidata_kinja, kreiranje rang-liste je napravljeno iza zatvorenih vrata. Vjerujemo da je cjelokupan proces mogao i trebao biti mnogo transparentniji.

U proces izbora nisu uključene konsultacije sa civilnim sektorom iako postoje preporuke da se to čini. Koji su rizici takvog postupanja Komisije?
 

Sekretarijat Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava je obavijestio bh. institucije da će u martu 2023. godine razmatrati proces reakreditacije Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine i tražio je izvještaj o implementaciji preporuka koje su uputili Bosni i Hercegovini 2017. godine. Dio tih preporuka se odnosio i na proces izbora i imenovanja. Pododbor za akreditiranje je tada istakao da prema postojećem zakonu proces odabira ombudsmena nije dovoljno transparentan jer ne precizira proceduru za provođenje širih konsultacija. Obzirom da od davanja ovih preporuka nije došlo do izmjena Zakona o ombudsmenu, Komisija je imala priliku ispoštovati ove preporuke kroz svoj Poslovnik. Oni nisu iskoristili tu mogućnost i to može rezultirati nižom ocjenom u procesu reakreditacije.

Koji su bili zahtjevi i preduzete akcije Inicijative prema komisiji u ovim procesu? Da li su uvaženi? 

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH je sa pažnjom pratila proces i zahtijevala transparentnost i uključivanje civilnog društva. Od Komisije smo tražili da na web stranicu Parlamentarne skupštine BiH objavljuju sve dokumenate i materijale sa sjednica, kako je predviđeno i Poslovnikom. Taj zahtjev je ispoštovan.
Tražili smo izmjenu Poslovnika sa ciljem definisanja konsultacija i uključivanja organizacija civilnog društva u proces izbora ombudsmena, a u skladu sa preporukama međunarodnih tijela. Taj zahtjev nije usvojen, a mi smo nastavili prisustvovati sjednicama i izražavali smo svoje negodovanje ovim povodom. Civilno društvo nije imalo savjetodavnu ulogu, kako je to bilo u prethodna dva izbora ombudsmena. Ono što posebno zabrinjava je veoma negativan stav pojedinih članova Komisije prema učešću Inicijative i civilnog društva generalno. Ova Komisija ne vidi civilno društvo kao partnera koje može dati doprinos kvalitetu procesa, već kao vanjski faktor koji im se miješa u posao. To nam je razlog više da još aktivnije radimo na zaštiti i promociji ljudskih prava i građanskih sloboda, uključujući i one koje promovišu aktivno učešće građana u procesima donošenja odluka.

Zakonski uslovi za izbor obusdmana BiH

Prema Poslovniku i Zakonu o ombudsmanima BiH, kandidati za ombudsmana za ljudska prava mogu biti državljani Bosne i Hercegovine, diplomirani pravnici, s položenim pravosudnim ispitom i najmanje deset godina radnog iskustva u pravnoj struci, u kojoj su se istakli, koji imaju dokazano iskustvo u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda građana, te visok moralni ugled. Ombudsmani za ljudska prava imenuju se iz tri konstitutivna naroda (bošnjačkog, hrvatskog i srpskog), što ne isključuje mogućnost imenovanja i iz reda ostalih. Oni se imenuju na mandat od šest godina.

Ppozicija ombudsmana za ljudska prava nespojiva je s obavljanjem bilo kakve predstavničke dužnosti, s bilo kakvom političkom aktivnošću ili dužnošću ili odgovornošću za propagandu, nastavkom službe u organima vlasti u Bosni i Hercegovini, članstvom u političkoj stranci ili vođstvom političke stranke, sindikata, udruženja, fondacije ili vjerske organizacije ili radom u bilo kojoj od njih, te s obavljanjem dužnosti sudije.

Zakon o ombudsmenu za ljudska prava BiH precizira da se utvrđena rang lista dostavlja Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH na daljnji postupak. Parlamentarna skupština BiH može od kandidata zatražiti predstavljanje njihovog koncepta rada Institucije ombudsmena.

„Parlamentarna skupština BiH imenovaće istovremeno tri ombudsmena u Instituciju ombudsmena, na mandat od šest godina. Ombudsmene imenuju i razrješavaju Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH većinom glasova, u skladu sa poslovnicima o radu svakog doma. Ombudsmeni se imenuju iz tri konstitutivna naroda (srpskog, bošnjačkog i hrvatskog), što ne isključuje mogućnost imenovanja i iz reda ostalih“, navodi se u zakonu.

Facebook
Twitter
LinkedIn