Socijalno poduzetništvo predstavlja model poslovanja kompanije koja pokazuje društvenu odgovornost i takve kompanije se osnivaju isključivo za zapošljavanje osoba koje pripadaju marginaliziranim grupama, a sva dobit kompanija se usmjerava u razvoj i dodatno zapošljavanje.
Jedan od oblika socijalnog poduzetništva u BiH podržavaju entitetski fondovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koji kroz svoje programe podržavaju kompanije i pojedince. Uz njihovu pomoć do sada je zaposleno preko 4000 osoba.
Budući da oblast socijalnog poduzetništva nije zakonski uređena, trenutno je u toku kampanja kojom se pokušava osigurati zakonsko uređenje ove oblasti.
Kampanju provode Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSUuBiH), Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) i Koalicija marginalizovanih grupa „KOMA“ u okviru projekta Program održivosti civilnog društva (CSSP) uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Od socijale ka zapošljavanju
Sporadično ili projektno bavljenje socijalnim poduzetništvom je model u kojem je ono trenutno zastupljeno u BiH. Takav model zapošljavanja i poslovanja kompanija nije održiv jer kada se projekt završi, biznis i radnike sljeduju problemi i uglavnom ne opstaju.
Pošto oblast socijalnog poduzetništva nije uređena, ne možemo reći da imamo socijalno poduzetništvo ni socijalna preduzeća. Zbog toga zagovaramo strateško ili zakonsko uređenje ove oblasti da bi se moglo raditi, smatra Ranka Ninković – Papić, direktorica FSUuBiH.
Sektor socijalnih preduzeća u EU danas zapošljava više od 14 miliona ljudi, što čini 6-7% ukupne radne populacije, a 10% od ukupnog broja registriranih pravnih lica čine socijalna preduzeća. Ukoliko uzmemo u obzir broj pripadnika marginaliziranih grupa u Bosni i Hercegovini i da se pripadnici tih grupa većinom nalaze u teškim životnim uslovima, ovakav model poslovanja bi u BiH mogao doprinijeti smanjenju stope nezaposlenosti, stope siromaštva te smanjenju opterećenja budžeta u pogledu socijalnih davanja.
Upravo je socijalno poduzetništvo bilo tema javne debate koja je održana u Banjoj Luci, čiji je cilj bio da se, kroz diskusiju i konkretne prijedloge, podrži razvoj socijalnog poduzetništva koje predstavlja inovativne aktivnosti pojedinaca ili grupa koje su usmjerene na efikasno rješavanje socijalnih problema.
Samoodrživost i proširenje kao cilj
Institucionalni model podrške marginaliziranim grupama kroz programe zapošljavanja ili podrške nije održiv iz samo jednog razloga: ukoliko se kroz ove programe zaposli 5000 osoba, to znači da imamo 5000 novih budžetskih korisnika. Nakon što se program završi, u velikoj većini te osobe ostaju bez poslova, što znači novo opterećenje na sisteme socijalnih davanja.
Rješenje je u osnivanju socijalnih preduzeća, gdje svako radi za platu, a ne za profit. Sva dobit preduzeća se ulaže u proširenje posla i dodatna zapošljavanja. Preduzeće koje posluje na taj način je „Patriot“ iz Bijeljine, koje postoji od 2001. godine i upošljava 24 radnika. Preduzeće već 16 godina svu dobit, ali i novac od podrške putem projekata, ulaže u kupovinu mašina kojima održava svoje poslovanje.
Iako su socijalno preduzeće, zbog zakonske neuređenosti registrirani su kao tradicionalna kompanija, koja poreze plaća u punom iznosu, kao i porez na dobit iako firma nema realnu dobit.
Primjer „Patriota“ nam govori o neophodnosti reguliranja ove oblasti, a ova zagovaračka kampanja za cilj ima upravo to.
