Ako se u izborni proces u BiH ne uvedu elektronska identifikacija birača, skeniranja glasačkih listića i unos rezultata glasanja sa biračkog mjesta, izbori neće imati smisla, izjavio je kooridnator za monitoring izbora Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ Zoran Petoš.
„Moje lično mišljenje je da izbori bez elektronskog glasanja su totalno obesmišljeni. I zato smo skupili 92.000 potpisa ljudi u BiH koji su za takvu promjenu“, rekao je Petoš na konferenciji za medije održanoj u Prijedoru, u petak, 27. januara ove godine.
Petoš dolazi iz Udruženja građana „DON“ Prijedor koje su zajedno s Centrom za građansku saradnju Livno, Forumom građana Tuzle i „Perpetuum mobile – Institutom za razvoj mladih i zajednice“ iz Banjaluke kao partnerima okupili Centri civilnih inicijativa oko projekta Sistemska transparentnost u izbornom procesu /STEP/ radi povećanja učešća organizacija civilnog društva /OCD/ u građanskom posmatranju izbora.
„U početku, 2014. godine, bilo nas je pet. Za nepunu deceniju narasli smo smo na koaliciju 85 OCD, neformalnih grupa i aktivista iz i 100 dugoročnih posmatrača koji pokrivaju sve osnovne izborne jedinice – opštine, gradove i Brčko distrikt. Iza nas je 18 izbora – redovnih, prijevremenih i ponovljenih, a 26 naših preporuka do sada je djelomično ili u potpunosti uvršteno u izborna pravila. Zabilježena su poboljšanja nekih segmenata izbornog procesa u odnosu na prethodne izborne cikluse“, naveo je Petoš.
On podsjeća da je koalicija za kratko vrijeme zadobila i povjerenje od građana i uvažavanje od institucija i političkih subjekata, da je već od 2016. relevantan sagovornik u pitanjima koja se tiču izbornog procesa i da su donosioci odluka voljni učestvovati u razgovorima, vema saradljivi i deklarativno prijemčivi za promjene koje će voditi zakonskim i tehničkim poboljšanjima, ali spori i tromi kada ih treba realizovati.
„Najčešći argument je da nema političke volje. I uvijek se traže izgovori. Evo, na primjer, ovo uvođenje novih tehnologija, što je davno izgubilo smisao nazivati novim, može da se uvede čak i da se zadrži dosadašnji način glasanja, pa čak i brojanja glasova, a da se svaki glasački listić skenira odmah po glasanju – pa se poslije ima baza za poređenje, lako dostupna. A korak dalje bi bilo i da se uvede softver koji bi odmah i evidentirao i brojao svaki glas, te bi se rezultati imali odmah po zatvaranju biračkih mjesta. Ovim bi se ukinula mogućnost dopisivanja i otpisivanja iksića i proizvoljan unos zbira glasova. Kontraargument je bojazan od hakovanja softvera, iako postoje firme koje garantuju kibernetičku sigurnost“, pojasnio je Petoš.
On je iznio ocjenu Koalicije „Pod lupom“ da su posljednji izbori „djelimično neregularni“, ističući da se uzima u obzir cijeli izborni proces od dana raspisivanja izbora pa do potvrđivanja izbornih rezultata, te predstavio Pod lupom- Finalni izvjestaj o posmatranju OI 2022, na kojem se radilo do prošle sedmice, kao i top deset preporuka Koalicije za unapređenje izbornog procesa u budućnosti, od ukupno 42 koliko ih je ova mreža aktivista sačinila.
„Ovakva ocjena rezutat je svih zabilježenih nepravilnosti, posebno pritisaka na birače i zloupotrebe javnih resursa u predizborno vrijeme, te brojnih neslaganja izbornih rezultata, čime je integritet izbornog procesa ozbiljno narušen, a povjerenje javnosti u izborni proces, čini se, nikad niže. Iako su rezultati potvrđeni u zakonskom roku, proces utvrđivanja rezultata, kao nikad do sada, poljuljao je povjerenje javnosti, u prvom redu zbog niza uočenih nepravilnosti i neslaganja rezultata sa biračkih mjesta sa onim utvrđenim u Glavnom centru za brojanje, ali i zbog dužine procesa utvrđivanja rezultata“, kazao je Petoš.
On je naglasio da su se po prvi put kontrolno brojali svi glasački listići za jedan nivo, da su najveće nepravilnosti bile u Prijedoru, Doboju i Zvorniku, gdje je ponovnim brojanjem utvrđeno da se rezultati koje su unijeli članovi biračkih odbora ili lokalnih izbornih komisija razlikuju u odnosu na konačne rezultate na čak do dvije trećine biračkih mjesta u ovim gradovima.
„To nisu bila odstupanja u 10 nego u 220 glasova. To je bio masakr! Možda u konačnici ne bi uticalo na rezultat, ali sada prvi put imenom i prezimenom imamo članove biračkih odbora koji su potpisali zapisnik za 200 glasova drugačije od, recimo, 400 ljudi na tom biračkom mjestu. Znači, to je masakr!“, poručio je Petoš.
On je istakao da je prvo ikad nalaganje ponovnog, kontrolnog brojanja na svim biračkim mjestima dalo priliku da se zaista vidi da li su priče kojima svjedočimo godinama stvarne ili nemaju osnova.
„Ono što smo vidjeli je nešto što se nije uspjelo uštimati, pa je uhvaćeno. A zamislite šta se radilo peglanjem. Nekad je bila tinta u prstenu da se oponentu napravi nevažeći listić, a sada prevare evoluiraju, sve teže ih je otkriti, mutiraju kao virus, prilagođavaju se novim okolnostima u kojima se korak po korak eliminišu manjkavosti sistema. Što ih se više steže novim pravilima, to oni postaju maštovitiji i u tome su brzi i efikasni. Bez obzira na to, nova pravila itekako imaju rezultate, brojive i mjerljive. Na primjer, na lokalnim izborima 2020. godine zabilježen je rekordan broj zahtjeva za glasanje putem pošte – gotovo 130.000, dok je lani taj broj skoro prepolovljen – 69.966, a razlog je i u uvođenju mehanizama koji su suzili prostor za potencijalne malverzacije“, objasnio je Petoš.
Građani su u nekoliko desetina slučajeva prijavili nepravilnosti koje se uglavnom odnose na navode o kupovini glasova, napadnim djelovanjem stranačkih aktivista u pokušajima da saznaju za koga će građanin glasati, što je shvaćeno kao pritisak na birače, te zloupotrebe podataka sa brojevima telefona od strane političkih stranaka u istu svrhu, ali izvještaju ima i dio koji opisuje normalizaciju nenormalnog: „Glasine o kupovini glasova zabilježene su u više opština i gradova gdje se ti iznosi kreću u rasponu od 50 do 200 KM. Zabrinjavaju napomene dugoročnih posmatrača o tome da su takvi razgovori i dogovori opšteprihvaćeni i da građani ne zaziru od prodaje glasova, kao niti da postoji razumijevanje da su ovakve pojave zapravo krivična djela.“
U izvještaju se podsjeća da još od 2014. godine,Koalicija „Pod lupom“ upozorava na trgovinu mjestima u biračkim odborima između političkih subjekata. Iako zakon propisuje da politički subjekti mogu imati samo po jednog predstavnika u jednom biračkom odboru, u praksi to često nije slučaj i na različite načine se ova zakonska odredba pokušava izigrati. Koalicija je prijavila 55 slučajeva u 36 lokalnih zajednica, među kojima je u Prijedor. Nastavljen je i trend da se politički subjekti prijavljuju za izborne jedinice u kojima nemaju nikakvo djelovanje, opštinski odbor, službene prostorije, što može upućivati namjeru da se trguje mjestima u biračkim odborima, za šta su novim zakonom propisane visoke novčane kazne i za pojedince i za političke subjekte.
„Čini se da je određen broj političkih subjekata odustao direktno od ovih namjera, a što se može zaključiti po tome da u većem broju osnovnih izbornih jedinica politički subjekti nisu dostavili dovoljan broj kandidata za članove i zamjenike biračkih odbora. S tim u vezi, nažalost, postoje naznake da je trgovina mjestima u biračkim odborima iz oblika stranačke korupcije prešla u još gori oblik, sistemske korupcije. Koaliciji ‘Pod lupom’ iz više gradova i opština stigle su prijave, kako sa dokazima tako i snažnim indicijama, da pojedine lokalne izborne komisije učestvuju u manipulacijama članstvom u biračkim odborima imenujući stranačke osobe u sastave biračkih odbora kao predstavnike lokalne izborne komisije“, stoji u izvještaju.
Na čak petini biračkih mjesta u zemlji, iako je to obaveza, nije istaknuta lista sa imenima članova biračkog odbora i nazivima političkog subjekta (a ne šifrom) na čiji prijedlog su tu, a među njima je i Prijedor.
„Pojedine lokalne izborne komisije ne shvataju ozbiljno obuke biračkih odbora. Koalicija ima saznanja da su se na obukama prilikom testiranja kandidatima za članove biračkih odbora /naglas/ čitali tačni odgovori kako bi svi položili predviđeni test“, navodi se u izvještaju.
Na opštim izborima održanim 2. oktobra 2022. godine u BiH pravo glasa iskoristila je polovina biračkog tijela ili 1.652.501 građana, što je za četiri procentna poena manje nego na prethodnim opštim izborima, 2018. godine. To je najmanja izlaznost na opšte izborime od početka višestranačkog sistema u BiH.
