Da li su marginalizovane zajednice vidljive u BiH društvu?

Centar za mlade KVART Prijedor i portal zamisli.ba organizuju nagradni konkurs “Da li su marginalizovane zajednice vidljive u BiH društvu”.

Desetog decembra 1948. godine, potpisana je Opšta deklaracija Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima. Tada je prvi put u historiji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima i zato smo kao pojedinci ali i članovi društva dužni unapređivati i promovisati prava i slobode i naprednim mjerama osigurati njihovo poštovanje. U svijetu je proteklih 20 godina došlo do napretka u unapređenju ljudskih prava u određenim oblastima, ali i dalje smo svjedoci da se ljudska prava svakodnevno krše čak i u razvijenim demokratijama.

Epidemija Kovid-19 ostavila je negativne posljedice na stanovništvo tako da uočavamo mnogo slučajeva socijalne diskriminacije koji pružaju ozbiljan razlog za zabrinutost u BiH. Posebno su povećani izazovi koji se odnose na zadržavanje posla, obrazovanje i pristup zdravstvenim uslugama.

Tu su i izazovi sa kojim se suočava romska zajednica, jer i dalje romska djeca imaju nisku stopu upisa u srednje škole i na univerzitete, a veliki broj djece napušta školu.

Žene se suočavaju sa nejednakim pristupom tržištu rada, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, a pored toga, češće su izložene nasilju i iskorištavanju nego muškarci.

Osobe s invaliditetom imaju problem u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj i  zdravstvenoj zaštiti. Još uvijek većina javnih zgrada i institucija, kao i infrastruktura javnog prevoza, nisu pristupačni osobama s invaliditetom.

LGBTIQ zajednice izložena je višestrukoj diskriminaciji kako od strane institucija tako i u svakodnevnom životu, na poslu, na ulici u školi, u zdravstvenom sistemu. Mnogi zakoni u BiH direktno diskriminišu LGBTIQ zajednicu.

Kakvo je vaše mišljenje o ovoj temi? Da li su marginalizovane zajednice u BiH zista vidljive u javnom prostoru, medijima, u institucijama, da li se govori i problemima s kojima se suočavaju? Da li se društvo bori protiv diskriminacije, stereotipa i predrasuda ili ih potiče, kakva je uloga državnih instucija u tom procesu?

Svi radovi moraju biti na lokalnom jeziku (BHSC), ne bi trebali biti duži od 1200 riječiUz tekst nam pošaljite prigodnu autorsku fotografiju u jpg formatu veličine do 2 MB.

Ne objavljujemo radove i sadržaj koji promovišu govor mržnje, eksploativne, seksističke, fašističke ili rasističke ideje.

Vaše tekstove nam šaljite na adresu [email protected]Dva najbolja rada ćemo nagraditi iznosom od 70 KM.

Konkurs će biti otvoren do 25. decembra 2021. godine do 12 časova.

Facebook
Twitter
LinkedIn