Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, svega 27.853 stanovnika Bosne i Hercegovine, ili 0,78 posto, su se izjasnili kao ateisti, što ovu zemlju svrstava među najreligioznije države Evrope.
Slični su podaci i iz susjednih zemalja, u kojima je ipak nešto veći postatak ateista. Prisutnost religije u BiH se očituje na svakom mjestu, od vjerskih simbola, načina odijevanja, korištenja religijskih termina u govoru, u javnim i privatnim ustanovama, na ulici ili u gradskom prevozu. Oni koji se izjašnjavaju kao ateisti tvrde da su okruženi predrasudama i osudama. Tako dio građana izjednačava ateiste i komuniste, neki ih čak video kao sektu, a neki smatraju da ateisti mrze vjernike… Nameće se pitanje kako je biti ateista u ovakvom društvu?
Lakše je biti ateista kada odrasteš
Pri tumačenju rezultata popisa, skoro su zanemareni (poražavajući) podaci o stopi obrazovanih i broju (ne)pismenih, a sve oči bile su uprte u nacionalnu i vjersku pripadnost. Na samom popisu, pored opcija da se izjasne kao pripadnici tri velike religije, stanovnici su se mogli izabrati i mogućnost da budu registrovani kao ateisti, agnostici, ili pak da se uopšte ne izjasne o ovom pitanju. Tako su rezultati ukazali vidljivim osobe koje se smatraju nereligioznim ili manje religioznim, te osobe koje su odstupile od nacionalih politika da su nacionalno i vjersko opredjeljenje usko povezani, odnosno da pripadnost naciji nužno određuje vjersku opredjeljenost.
Ipak, među pripadnicima mlađe generacije moguće je naći osobe koje, između ostalaga i zbog sveprisutne religijske propagande, odlučuju da postanu ateisti. Među njima je i učenik Mješovite srednje škole iz Srebrenika, Almin Kurtić (17). Kaže da mu na početku, kada je odlučio da i javno kaže da je ateista, što je bilo pri kraju osnovne škole, mu nije bilo lako. “Dok sam preispitivao činjenice o vjeri i ateizmu, o svom skepticizmu prema vjerskim tvrdnjama nisam govorio”, prisjeća se. “Nakon što sam spoznao da sam ateista, počeo sam to isticati javno i sa ponosom. Roditelji su to prilično lako prihvatili, jer imamo nekolicinu ateista u porodici, pa im nije bilo čudno. S druge strane, poznanici i prijatelji iz razreda su me gledali čudno i govorili da sam budala. Sa mnogo njih sam se raspravljao i zbog mnogo potkrijepljenih argumenata, smatram da sam ih pobijedio na neki način, mada mi cilj nije bio takmičiti se. Uprkos svemu, ne osjećam se marginalizovano. Pravi prijatelji, mnogi profesori i odrasli ljudi me poštuju kao ateistu.”
Pojedina nevladina udruženja i nekolicina intelektualaca, glasni su u svom stavu kada se aktuelizira pitanje vjeronauke u obrazovnom sistemu BiH, za koju smatraju da se njenim izučavanjem krše sekularne vrijednosti države. Pokušaji ukidanja vjeronauke u osnovnim i srednjim školama ili s druge strane, prijedlog da se ovaj predmet ne ocjenjuje, već na samom početku su osujećeni. U školi koju pohađa Almin, većina učenika izučava vjeronauku. “Vjeronauku sam izučavao u osnovnoj školi, a izučavam je i u srednjoj, jer mi je ona, bukvalno, nametnuta”, kaže Almir dodajući da je pokušao da uzme predmet “Religija”, ali mu to nisu dozvolili profesori. Ipak, bilo mu je važno da profesoru vjeronauke kaže da je ateista.
Almin kaže da u Srebreniku, gdje živi, ima još ateista, ali da ne žele javno govoriti o tome.
Neugodne situacije su svakodnevnica ateista
Život izvan okvira religije, sa javnim isticanjem svoje nereligioznosti i deklarisanje ateistom, često je uzrokovalo neugodne situacije Adiju Smajlagiću (27) iz Maglaja i Igoru Jokiću (25) iz Prijedora. Dok se u Igorovoj porodici nisu previše opterećivali njegovim vjerskim uvjerenjima, Adijeva porodica je teško prihvatila njegove poglede. Obojica su nailazili na kritike i negativne komentare prijatelja i poznanika, te im je upravo loš odnos ljudi koji sebe smatraju vjernicima uslovio čvršće stavove o ličnom ateizmu. Po njihovim riječima, ateizam u BiH je i dalje tabu tema.
“Ljudi su ubijeđeni da je vjera izvor morala i da neko ko se ne boji kazne, ne može biti moralan. Prije nekoliko dana, jedan kolega je prokomentarisao aktuelnu vlast u Maglaju, smatrajući da lijevo orijentisana partija koja je na vlasti u opštini ne može donositi ispravne odluke, jer, vjerovatno većina njih ne vjeruje u boga”, kaže Adi dajući sliku društva u kojem živi. “Naravno da se zbog takvog stava, koji vjerovatno dijele mnogi vjernici ovdje, osjećam neugodno, marginalizovano”, ističe Adi.
“Mislim da ne postoji marginalizacija u odnosu na većinu, ali može doći do poteškoća ili barem nekakvog pritiska od ljudi koji su desno orijentisani i usko vežu nacionalni i vjerski identitet”, smatra Igor. On ističe da danas mnogi ljudi, bili vjernici ili ne, kritikuju nesekularnost društva i vjerske zajednice, prema kojima se usmjeravaja i veliki dio sredstava iz javnih budžeta.
Kao jedan od problema prisutnih u Prijedoru, ali i ostatku BiH, Igor navodi izučavanje vjeronauke u formalnom obrazovnom sistemu, za koje smatra da je opravdano samo u okviru vjerskih zajednica, ali ne i u školama.
Negativan fenomen u Maglaju, za Adija predstavlja nagla izgradnja džamija koje su obično prazne, osim praznika. “Nasuprot tome, nedovoljna pažnja je posvećena školama, domovima zdravlja, ustanovama kulture. Uplitanje vjere u politiku je takođe negativna pojava, a koja je itekako prisutna u našoj državi. Pored toga, smeta mi što se ljudi ne vode svojim principima koje trebaju crpiti iz naučnih radova i praćenjem novih dostignuća u tehnologiji, već se isključivo oslanjaju na vjerske knjige”, kaže Adi.
Ipak, po ugledu na Ateiste Srbije i udruženje Protagora iz Hrvatske, u januaru prošle godine je osnovano Udruženje građana Atheos, s ciljem da okupi ateiste, agnostike i skeptike iz BiH. Nakon osnivanja, udruženje je organizovalo nekoliko aktivnosti, ali je kako je vrijeme odmicalo, postajalo sve manje aktivno. Almin, Igor i Adi ističu da bi udruženja ovakvog tipa doprinijela većoj vidljivosti ateista i promociji sekularnih vrijednosti. Adi je skeptičan prema osnivanju ovakvih udruženja, ukoliko bi se samo organizovale rasprave i druženja što neće unaprijediti položaj ateista, dok Igor ne bi volio da ovakvo udruženje ismijava i vrši pritisak na ljude kojima je vjera bitna karika u životu. Za sada, fejsbuk grupa Ateisti, agnostici, skeptici u BiH je najveća platforma na kojoj istomišljenici dijele iskustva i javno kritikuju religiju, a trenutno broji više od 3.000 članova.
