Udruženje za očuvanje tradicije: Čuvanje identiteta ne blatiti šovinizmom

|

Dešavanja

Prijedorsko Udruženje za očuvanje tradicije ove godine bilježi petu godišnjicu od osnivanja. U godini malog jubileja – sa brižljivo građenom reputacijom i podugačkim nizom rezultata na kojem mogu zavidjeti i srodne organizacije s višededecenijskim stažom – suočava se i s pokušajima osporavanja djelatnosti i pozivima da im se aktivnosti zabrane.

„Pun naziv, 2016. godine registrovan u sudu, što malo ko zna, čak i od članova, jeste Udruženje za istraživanje, očuvanje i prezentaciju tradicije i kulturne baštine naroda i nacionalnih manjina. Time smo htjeli napraviti što veći obuhvat čime bismo se sve mogli baviti“, rekao je Željko Šormaz, direktor Udruženja koje danas broji oko 250 članova, po statutu podijeljenih u četiri kategorije – pridružene, počasne, aktivne i proaktivne.

Udruženje od septembra 2018. godine radi u pet organizacionih jedinica – ansambl narodnih igara i pjesama, škola tradicije, istraživački, izdavački i odsjek za očuvanje tradicije nacionalnih manjina, a na narednoj skupštini biće predložena reorganizacija budući da se uvode novi sadržaji poput škole standardnih i latinoameričkih plesova.

„Imamo sedam nivoa odlučivanja, malo je institucija koje se mogu pohvaliti takvom organizacijom rada“, kaže Šormaz koji se muzikom bavi od 1986. godine kada je počeo svirati harmoniku u muzičkoj školi, a 1991. godine postaje član tadašnjeg KUD-a „Mladen Stojanović“ gdje ostaje do avgusta 2017. godine. U Udruženju za očuvanje tradicije vodi mušku pjevačku grupu, orkestar i najstariju grupu folklora. Pored njega, još tri člana ovog udruženja su i članovi Udruženja koreografa narodnih igara Srbije. „To je reprezentativno udruženje u kulturi i, odlukom Vlade Srbije, jedino u Srbiji s pravom izdavanja licenci za oblasti narodne igre, pjevanje i sviranje. Bojan Milojica ima licencu za učitelja igranja, Slađana Knežević ima licence za učitelja igranja i umjetničkog rukovodioca, a ja za umjetničkog rukovodioca za igranje, umjetničkog rukovodioca za pjevanje i umjetničkog rukovodiocaza sviranje. Ove godine i Aleksandar Šormaz, moj sin, treba da polaže za licencu. Dalje, svi koji rade sa djecom imaju formalno ili neformalno obrazovanje za pedagoški rad“, naveo je Šormaz.

Udruženje je jedna od pet članica iz Republike Srpske i ukupno 11 iz BiHu CIOFF-u, Međunarodnom savjetu organizatora festivala folklora i tradicionalne kulture, tijelu koje djeluje kao pridruženi partner UNESCO-a odnosno akreditovano je u Komisiju za nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a. Rad Udruženja prepoznali su i različite projekte finansijski podržali Grad Prijedor, opštine Kozarska Dubica i Srbac, Vlada Republike Srpske i Kancelarija Vlade Srbije za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.

„Imali smo i podršku opštine Sanski Most za vaskršnji koncert u tom gradu gdje bi hor iz Sanskog Mosta pjevao Marijo slavna, a mi Na Uskrs sam se rodila, dok je u Prijedoru trebalo da se održi veče sevdalinke koja je bošnjačka koliko i srpska i ja neću da je se odreknem. Možda bi neko rekao da je to bosanska pjesma, a ja kažem da je to gradska pjesma u BiH, pa neka svako tumači kako hoće. Ove manifestacije, koje smo pripremali zajedno sa Bosanskim kulturnim centrom /BKC/ Prijedor, nisu, nažalost, održane jer je počela pandemija korone. Podsjećam da smo 2019. godine u saradnji sa BKC- om i banjalučkim ’Apeironom’ organizovali gostovanje studenata i profesora Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov koju su u Prijedoru izveli pozorišnu predstavu u povodu 220 godina od rođenja Puškina. Mi nemamo problem sa vlastitim niti s bilo čijim identitetom, imamo sa šovinistima. Lako je biti Srbin za tastaturom i srbovati po Fejsbuku“, poručio je Šormaz.

Dva su događaja u organizaciji Udruženja u ovoj godini etiketirali radikalni krugovi na društvenim mrežama – XVII majski susreti, tradicionalna književna manifestacija za promociju mladih pjesnika, te dvodnevna manifestacija Dan tradicije. Prvi je događaj oponentima bio sporan jer je saorganizator BKC Prijedor, a drugi jer im se nije sviđao izbor predavača Gorana Šarića.

„Među tim pojedincima ističe se ime Žarka Kovačevića. Ja ne želim da nagađam da li on djeluje kao fizičko lice, građanin Prijedora, predstavnik političke partije Ujedinjena Srpska ili nosilac javne funkcije. Dok god on na ovakav način djeluje javno, a na poziciji je zamjenika gradonačelnika Prijedora, šalje se javnosti poruka da su to ujedno i stavovi nosilaca vlasti u našoj lokalnoj zajednici. Ako nisu, onda predstavnici lokalne vlasti treba da se javno i ograde. Mi u Udruženju vjerujemo da nisu, budući da smo za sve svoje aktivnosti do sada imali podršku i gradonačelnika i nadležnih resora Gradske uprave i na tome smo im zahvalni“, kazao je Šormaz.

On je podsjetio na to da je Kovačević 14. septembra na svom Fejsbuk profilu precrtao plakate Udruženja kojima se ova dva događaja najavljuju /v. fotografije/ i napisao: „Da sam u situaciji da odlučujem, a nisam, ne bi večeras bilo Hrvata, lažnog istoričara, koji će govoriti o Srbima u Bosni. Totalna glupost, totalni promašaj, totalno nedostojno i zato naravno da NEĆU ići da ih slušam i gledam. Večeras je parastos za poginule i nestale vojnike i civile Republike Srpske. Pozivam vas u 19 časova da budete kod spomenika ’Krst časni’. Ove saradnike Bosanskog kulturnog centra ignorišite. I sledeći put će se morati reagovati na ovakve stvari nekim drugim metodama.“

„Objava je šovinistička, fašistička. Posljednja rečenica je neskrivena prijetnja. Naravno da nismo otkazali događaje. Ako mi u Udruženju radimo nešto nezakonito, neko to kažu nadležni organi. Ali ako neko osporava pravo na slobodu govora, onda taj krši i ustav i zakone. Ja ovdje ne pozivam na političku odgovornost, nego naglašavam da je sloboda govora ustavna i zakonska kategorija. Najstrože osuđujemo svako fašističko djelovanje i pozivamo nadležne institucije da takvo djelovanje zaustave. Za nas, Kozara i Potkozarje su simboli antifašizma i mi ćemo se truditi da se ta tradicija prenese i na buduća pokoljena“, dodaje Šormaz i pita u čemu se to isključuju dva događaja koja Kovačević ovdje spominje.

Član Udruženja Dejan Karlicaje zbog, kako je rekao,vanredno ukazane situacije, održao uvodni govor prije Šarićevog predavanja te večeri u Pozorištu Prijedor, ocijenivši da se toga dana desio finalni čin svojevrsne harange na Udruženje za očuvanje tradicije, i to već drugi put u kraćem vremenskom roku, budući da su Žarko Kovačević na stranicama Fejsbuka, a istoričar Boris Radaković i njegovi istomišljenici mejlovima Gradskoj upravi tražili zabranu Šarićevog predavanja, nazivajući i njega i Udruženje šarlatanima, a prethodno, u maju, negativnim komentarima na društvenim mrežama obilježili majske susrete mladih pjesnika.

„To prvi put donekle je bio lični stav, poziv na bojkot jedne manifestacije čiji smo bili učesnici i to je nešto na šta ima pravo neko s takvim ličnim stavom. Tome nismo htjeli pridavati značaj, ali ovo danas je traženje zabrane i to je direktna šteta ugledu i radu Udruženja, što ne možemo da prećutimo. Ja mogu da razumijem i prihvatim da se na osnovu sopstvene logike i naglašenosti jednih izvora u odnosu na druge pojavljuju, među ljudima uopšte, pa i u nauci, različita mišljenja i stavovi i da se oni koji traže zabranu ne slažu sa nekim ili svim tezama Gorana Šarića, ali pluralizam i različitost mišljenja su suština naučnih procesa, a nikako povod zabrani ustavom garantovanih kategorija slobode mišljenja, govora i izražavanja i slobode uopšte. Ova, pomalo patološka, bojim se, potreba da ograničavate tuđu slobodu, da pozivate na ove vrste zabrana, podsjeća na neke momke u crnim uniformama tridesetih godina prošlog vijeka ili na Broza i Goli Otok i slične istorijske primjere autoritarizma. To što su pozvali na bojkot, to je njihovo pravo. Ali traženje zabrane je prešlo sve granice i vrlo je upozoravajuće za sve nas. Stavite prst na čelo“, poručio je Karlica.

Plakat majskih susreta ima imena 13 djece i mladih. Njima i njihovim porodicama ne može biti svejedno ako ih neko u javnom prostoru precrta crnim markerom, a naročito ako to radi nosilac javne dužnosti. Grad Prijedor je, prema tvrdnjama Udruženja, jedini grad u Republici Srpskoj i Srbiji u kojem je iskrižan plakat za Dan tradicije, koji se obilježava kada i novoustanovljeni zajednički praznik Srbije i Republike Srpske – 15. septembra, kao Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Kao što, vjerujem, ne može biti svejedno nikome od 250 članova i porodica članova jednog od najaktivnijih udruženja građana u Prijedoru.

Osim Udruženja za očuvanje tradicije, toksično etiketiranje na svojoj koži osjetili su i Omladinski savjet grada Prijedora i Udruženje građana „Rusag“ Prijedor. U oba slučaja u pitanju su bili pokušaji diskreditacije na osnovu saradnje sa nekim ko je, po mišljenju negatora, nepoželjan po osnovi pripadnosti nekom identitetu.

 

 

Komentari