Prema podacima Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine (HEA), u BiH postoji ukupno 62 akreditirane visokoškolske ustanove. Budući da fakulteti na univerzitetu su obrazovne ustanove, oni nisu “odgojno-obrazovne ustanove” i njihova primarna funkcija nije odgoj u klasičnom smislu kao u osnovnim ili srednjim školama. Fakulteti se fokusiraju na akademsko obrazovanje, istraživanje i stručno usavršavanje studenata, stavljajući fokus na stručni i akademski razvoj, a ne toliko na razvoj socijalnih vještina. To znači da studenti nemaju dovoljno podrške u slučaju pojave stresa i ličnih problema.
Piše: Ahira Mesić; Foto: Pixabay
Mentalno zdravlje ima direktan uticaj na sposobnost usvajanja novih informacija, razumijevanja novih koncepata i savladavanja novih vještina. Zdravlje uključuje kako mentalno, tako i fizičko zdravlje, ali zbog stigme povezane s mentalnim zdravljem, vrlo malo pažnje mu se posvećuje.
‘’Bukvalno ste prepušteni sami sebi. Na početku ti prodaju priču da ćeš moći uspjeti uz tu diplomu, da je to jedan od boljih fakulteta u BiH. Pred kraj studija shvatiš da su to samo nekoliko profesora koji su odlučili sebi otvoriti radno mjesto. Sve ostalo je prodaja magle dok svoju djecu spremaju da idu vani. Djeca sa sela koja investiraju svoje najproduktivnije godine i sredstva u ustanove gdje predaju profesori koji ne pričaju jedni s drugima. Svako vodi svoju politiku. A jadan mlad čovjek je žrtva toga. I šta onda dobijate? Nesposobne i depresivne 25-godišnjake koji nisu imali sistem podrške ni kući a kamo li na fakultetu. ‘’, kazuje jedan od studenata.
Preveliki stres zbog izvrsnosti u školskom programu, društvenog života, ispunjavanja očekivanja roditelja i društva, kao i težnja za pronalaskom respektabilnog posla u industriji mogu dovesti do razvoja depresije ili anksioznosti. Također, nezdrav način života, ovisnost o aplikacijama društvenih mreža i nedostatak povezanosti sa mentorima i podrškom dodatno pogoršavaju ove probleme. Danas je mnogo teže opstati u sve konkurentnijem svijetu nego što je to bilo za ranije generacije.
Mnogi (ali ne svi) imaju probleme kod kuće ili sa prijateljima i često nemaju nikoga s kim bi mogli razgovarati. U Zenici a i drugi gradovima ne postoje tijela koja aktivno se bave datom tematikom. Ona koja postoje su uglavnom incijative projekata i studentskih organizacija koji nisu održive ili nisu implementirane do kraja.
U razgovoru sa studentima saznajemo da jedino što su aktivno koristili bilo je Savjetovalište za studente. Savjetovalište za studente, u saradnji sa kvalifikovanim psiholozima iz svih država bivše Jugoslavije, a koji su edukovani za primjenu KBT u okviru četverogodišnje postdipl. edukacije Centra za kognitivno-bihejvioralnu terapiju, pruža mogućnost potpuno besplatnih online usluga psihološkog savjetovanja.
To je projekat koji je 2014. Godine pokrenuo Centar za punu svjesnost , a koji za cilj ima pružanje naučno i empirijskih zasnovanih psiholoških tretmana, kao i podrške i pomoći, svim studnetima koji žele da prevaziđu svoje psihološke probleme, emocionalne patnje i ponašajne blokade, te da unaprijede svoje psihološke vještine i sposobnosti i pronađu vrijednosti i smisao u svom životu.
Pored ovoga, u praksi ne postoje druga aktivna tijela I veoma malo se o tome priča.
Ako se želi spriječiti stvaranje generacija mladih ljudi koji napuštaju fakultet iscrpljeni, demotivirani i bez osjećaja podrške, potrebno je da univerzitet i šira zajednica razviju trajne, dostupne i kvalitetne mehanizme za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja studenata.
