Film Dobra žena, koji je režirala, napisala scenario i glumi glavnu ulogu Mirjana Karanović, priča je pedesetogodišnjoj Milena koja saznaje da je teško bolesna u isto vrijeme kada otkriva snimak na kojem vidi da je njen muž ratni zločinac. Milenin život, u patrijarhalnoj porodici, odjednom se mijenja, a onda biva prisiljena donijeti odluke i djelovati, te odjednom iz uloge pasivne domaćice prelazi u ulogu aktivne borkinje.
Film ustvari pokazuje žensku perspektivu prema počinjenim zločinima govoreći o odgovornosti svih u jednoj zajednici u kojoj su počinjeni zločini. Nameće se stav o odgovornosti i ljudi kakva je Milena bila, koji svojim ćutanjem, ne propitivanjem, ustvari daju legitimitet zločinicima te tako i sami snose dio odgovornosti. Upravo zbog Mileninog takvog pasivnog stava, njen muž vjeruje kako su njegovi postupci ispravni, te ostaje zaštićen i oslobođen od odgovornosti.
Milena prolazi kroz pet faza koje na kraju filma definišu njen karakter. Prva je odbijanje da prihvati istinu. Nakon godina zajedničkog životga, teško joj je vidjeti ga u drugom svjetlu i vidjeti tamnu stranu njegove ličnosti. Druga faza je bijes koji je neminovno prisutan jer postoji neoboriv dokaz (video snimak) kada on čini zločine. Treća faza je depresija u kojoj je junakinja još uvijek lišena bilo kakvog djelovanja. U četvrtoj fazi Milena shvata šta je najbolje da učini, osjeća se odgovornom ako prećuti, te je mržnja njen glavni pokretač. Posljednja faza je oslobađanje i pročišćenje, koje dolazi kroz njeno djelovanje.
I upravo ta završna faza je ono što čini ovaj film izuzetno važnim. To je faza u kojoj junakinja prvi put izlazi iz okvira u kojem je živjela i pokazuje da postoji mogućnost djelovanja koje obećava neki novi početak. Njna borba sa rakom je i metafora svega nečistog, kako u njenom tijelu tako i u životu. Na kraju Milena postaje Dobra žena koja se bitno razlikuje od one koju upoznamo na početku filma.
Može se reći da je ovo priča koja se proteže na tri vremena. Jedan događaj iz prošlosti, uzrok je svemu što se odvija pred gledaocima, odnosno u sadašnjem vremenu. Tim događajem je porodični život i harmonija narušena te vlada stalna netrepeljivost, nakon niza radnji budućnost nije eksplicitno prikazana ali gledaocima je jasno u kojem smjeru će se ta budućnost odvijati. Taj postupak otvorenog kraja odabran je sa razlogom kako bi svako ko pogleda film mogao i sam interpretirati događaje i njihov ishod. Nama kao gledaocima potrebno je da se indentifikujemo sa Milenom, te bivajući svjedokom zauzmemo određena gledišta ili stavove prema svim zbivanjima koja su nam prikazana. Naslov filma je dvosmislen i mijenja se od početka do kraja: biti Dobra žena i prećutati ili biti Dobra žena i konačno progovoriti svojim glasom, svojim razumom i svojim emocijama?
