10.10.2017
Žene u crnom: protiv nasilja, rata i mržnje, uvek za žrtve

Od 9. oktobra 1991. godine, kada je prvi put grupa aktivistkinja izašla na ulice Beograda, njihova borba za bolje društvo ne prestaje, bez obzira na pretnje, uvrede i napade.   Godinama je jedna mala ženska mirovna grupa, udružena u borbi protiv nasilja, militarizma i rata, među najomraženijima u Srbiji. Žene u crnom su već 26 …

17.07.2017
“Država ženama ne veruje”: Protest protiv nasilja nad ženama (Beograd)

Kada pitaš policiju da li bi se tako smejali da je ubijena njihova majka ili sestra, onda više nije smešno. U poslednje dve nedelje ubijene su dve žene i jedno dete – oba ubistva desila su se u Centru za socijalni rad, gde su majke došle, jer su bile obavezne da dovedu decu da ih …

01.05.2017
Nacionalisti koji govore različite jezike se najbolje razumiju

“Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.” Baš ova rečenica, više nego bilo koja druga u kratkoj Deklaraciji o zajedničkom jeziku objavljenoj u martu, izazvala je lavinu reakcija u mnogim zemljama nastalim raspadom Jugoslavije. Deklaracija je promovirana tokom niza konferencija organizovanih …

15.04.2017
Protesti “Protiv diktature” (FOTO)

Podrška drugarima i drugaricama iz Srbije! …

16.02.2017
Revizija koje nema

Nije nimalo prijatno svjedočiti još jednoj epizodi razvlačenja pameti građanima Bosne i Hercegovine koja se ovih dana odvija povodom mogućnosti podnošenja zathjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. Kako se bliži rok od 10 godina od presude u okviru kojeg je moguće podnijeti takav zahtjev, ovaj …

14.02.2017
Sudski procesi rehabilitacija podrazumijevaju kriminalizaciju antifašističke prošlosti

Jelena Đureinovićje doktorantkinjana Odsjeku za istočnoevropsku istoriju na JustusLiebig Univerzitetu u Giessenu u Njemačkoj i trenutno je gostujuća istraživačica pri Institutu za studije kulture i sećanja Slovenačke akademije nauka i umjetnosti. Sa Milicom Pralicom je razgovarala o reviziji i revizionizmu u Srbiji, sudskim procesima rehabilitacije komandanta Korpusa gorske garde Jugoslovenske vojske u otadžbini i Narodno oslobodilačkoj …

10.01.2017
Žene na alternativnoj muzičkoj sceni: u rascjepu između očekivanja i mogućnosti

Da se muzičarkom ne rađa nego postaje, opšte je poznata stvar. Odgovori na pitanja zašto onda tako malo žena krene i većina ih posustane usput, te zašto su najčešće pjevačice, su sasvim sigurno kompleksni i iziskuju detaljnu analizu društvenog konteksta u kojem živimo i u kojem nam se (ne)daje prilika da uspijemo. Projekt FEMIX se …

03.01.2017
„Ovo je najveći lov na vještice u našoj modernoj povijesti“

Ece Temelkuran cijenjena je turska novinarka i spisateljica, autorica niza knjiga o turskoj povijesti i društvu, koja posljednjih mjeseci često boravi u Zagrebu. Godine 2012. dobila je otkaz u dnevnom listu Milliyet – gdje je pisala vrlo čitane političke kolumne – zbog članaka o masakru koji su turske oružane snage počinile nad kurdskim mladićima u blizini mjesta Roboski. Njeni …

27.12.2016
IRIN NEWS: Refugees fall victim to people “ping pong” in the Balkans

In an abandoned warehouse at the back of a bus station in Belgrade, several hundred migrants and refugees, most of them young men from Afghanistan, spend their days trying to keep warm and talking about how they will leave Serbia and continue their journeys towards Western Europe. Officially, since March, there has been no way …

13.12.2016
Neke crtice za razgovor  o antifašizmu

Svaki razgovor o antifašizmu danas, nužno povlači potrebu da se priča o procesima fašizacije društava ovde i sada, ne gubeći u vidu njihovu povezanost sa širim globalnim okvirom i njegovim lokalnim efektima. Za nas na postjugoslovenskom prostoru, razgovori o antifašizmu, morali bi da uključuju i promišljanje nasleđa socijalističke Jugoslavije proistekle iz širokog otpora fašizmu tokom …

28.11.2016
Šta izbeglica ima sa antifašizmom

’Način na koji se ti ljudi bez države slivaju u naše luke i na naše granice sve više izaziva bes. Planiram da primenim zakone u potpunosti.’ (…) (…)Broj ilegalaca koji ulaze u našu zemlju može se videti kroz broj krivičnih gonjenja poslednjih meseci. Ilegalnim migrantima je veoma teško da izbegnu pojačanoj budnosti policije i lučkih …

11.11.2016
Da bismo sprečili buduće slučajeve slične onom Astrita Deharija, moramo da promenimo sistem upotrebljavajući ga

Uesto da teži kolektivnoj efikasnosti, Kosovo ide suprotnim smerom. Svi smo mi zatvorenici, ali neki među nama nalaze se u ćelijama sa prozorima, a neki bez njih. Kalil Gibran Astrit Dehari, aktivista pokreta Samoopredeljenje (Vetëvendosje!), je preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima, dok se nalazio u pritvoru u prizrenskom Zatvoreničkom centru. Kako još nema konačnog objašnjenja državnih …