15.08.2017
Noć u Trnopolju

Centar za mlade „KVART“ iz Prijedora je 5. avgusta ove godine na autentičnom mjestu bivšeg logora Trnopolje organizovao komemoraciju pod nazivom „Noć u Trnopolju“. Noć u Trnopolju predstavlja alternativnu komemoraciju na otvorenom, na autentičnom mjestu bivšeg logora Trnopolje, bez učešća institucija. Tokom ovog događaja traje program koji počinje u večernjim satima do duboko u noć, …

08.08.2017
GORNJI VAKUF – USKOPLJE: Život između “naših” i “njihovih” banera

Gornji Vakuf – Uskoplje je mala općina u Srednjobosanskom kantonu, u dolini rijeke Vrbas. Geografski posmatrano, može se reći da je smještena u srcu Bosne i Hercegovine, mada bi neki rekli i da je baš ovo područje ono „I“ nazivu zemlje. Mjesto koje u ovoj postavci važi za veznik može se poistovijetiti sa mnogo različitih …

02.07.2017
Kad neće Bosna, hoće Njemačka

Nusreta Sivac, Prijedorčanka koja je preživjela strahote logora Omarska, i Salwa Rasho, pripadnica manjinske jezidske zajednice iz Iraka koja je sa 16 godina preživjela ropstvo i silovanje od strane pripadnika ISIL-a, dobitnice su ovogodišnje nagrade za ljudska prava HAWAR, koju dodjeljuje istoimena međunarodna organizacija sa sjedištem u Berlinu. Nagrada im je uručena u zgradi njemačkog …

22.06.2017
Odbrambeno-otadžbinski udžbenici i domoljubne interpretacije rata

Prošlo je već dvadeset i dvije godine od rata, i sad bi trebalo saznanja i informacije o ratu staviti i u udžbenik. Mora se reći ko je, kako, zbog čega, s kojim ciljem i zašto započeo rat. Ugrubo, treba djeci objasniti zbog čega je čovjek pucao na čovjeka, i zbog čega su stradala djeca, po …

13.06.2017
Prvi Blasfem – festival ženske solidarnosti i antifašističkog djelovanja

Patrijarhat žilavi na svojoj najmonstruoznijoj i najvažnijoj konstrukciji za njegovo postojanje: drži žene odvojeno jedne od drugih, potiče rivalstvo, nepovjerenje, neprijateljstvo i temeljnu nesolidarnost. Čak i feministice se često nađu u toj zamci. Jer, naposljetku, patrijarhat je jedini sustav koji poznajemo i stvaranje alternative je vrlo intenzivan, svakodnevni posao pun izazova i samorespektive. Stoga, kada …

03.06.2017
Pismo roditelja ubijene djece u Prijedoru gradonačelniku i odbornicima Skupštine grada

Uz pismo, koje objavljujemo u cjelosti, uručen je komplete sa 102 dosijea sa podacima za svako ubijeno dijete. Pismo su uručili 31.maja 2017.godine na Dan bijeih traka u Prijedoru. Odbornicima Skupštine grada Prijedora, Pozivamo Vas da budete ljudi i da u ovom sazivu Skupštine ispravite nepravdu i bol koju nam je nanio prethodni saziv. Nepravda …

03.06.2017
Dan bijelih traka: Petogodišnje sumiranje

U srijedu, 31. maja 2017. godine je po peti put masovno obilježen Međunarodni dan bijelih traka u Prijedoru, nastao kao reakcija udruženja žrtava na diskriminaciju i nedozvoljavanje komemorisanja u javnom prostoru civilnih nesrpskih žrtava proteklog rata u Prijedoru. Ovoj reakaciji se, godinu dana poslije priključuju aktivisti i aktivistkinje iz cijele države okupljeni u inicijativu Jer …

10.05.2017
Banjaluku su oslobodili partizani!

Povodom 9. maja Dana borbe protiv fašizma, grupa aktivista je u centru Banjaluke provela akciju lijepljenja plakata sa informacijama o Urošu Drenoviću, četničkom vojvodi i saradniku nacista i ustaša u toku 2. svjetskog rada. U naselju Novoselija dio regionalnog puta nosi naziv ovog saradnika okupatora, te osjećamo obavezu da podsjetimo sve one koji ne vide …

04.04.2017
Buntovnice: Vahida Maglajlić

Priča o Vahidi Maglajlić, narodnoj heroini Jugoslavije, podsjeća na prethodne priče o njenim saborkinajma i drugaricama ali se u nečemu itekako razlikuje. Rođena je u Banjaluci 17. aprila 1907. godine u uglednoj muslimanskoj porodici, otac Muhamed je bio predsjednik Šerijatskog suda, sa Vahidinom majkom Ćamilom imao je ukupno desetoro djece, od kojih će kasnije većina …

17.03.2017
Dva grada, jedna borba

Iako je zgrada sarajevske Vijećnice obnovljena prije više od tri godine, Vijećnica nikada zapravo nije vraćena građanima/građankama Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Protivno očekivanjima, originalnoj namjeni i historiji vlasništva, u Vijećnicu se nakon obnove i otvaranja useljava Uprava Grada Sarajeva i njom upotpunosti raspolaže. Korištenje prostora se u cjelosti i sramotno komercijalizira, zgradom raspolaže Gradonačelnik, …

16.02.2017
Revizija koje nema

Nije nimalo prijatno svjedočiti još jednoj epizodi razvlačenja pameti građanima Bosne i Hercegovine koja se ovih dana odvija povodom mogućnosti podnošenja zathjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. Kako se bliži rok od 10 godina od presude u okviru kojeg je moguće podnijeti takav zahtjev, ovaj …

14.02.2017
Sudski procesi rehabilitacija podrazumijevaju kriminalizaciju antifašističke prošlosti

Jelena Đureinovićje doktorantkinjana Odsjeku za istočnoevropsku istoriju na JustusLiebig Univerzitetu u Giessenu u Njemačkoj i trenutno je gostujuća istraživačica pri Institutu za studije kulture i sećanja Slovenačke akademije nauka i umjetnosti. Sa Milicom Pralicom je razgovarala o reviziji i revizionizmu u Srbiji, sudskim procesima rehabilitacije komandanta Korpusa gorske garde Jugoslovenske vojske u otadžbini i Narodno oslobodilačkoj …

29.01.2017
Šta nam danas znači Jasenovac?

Prema zadnjem popisu stanovništva, u Jasenovcu danas živi 650 ljudi. U centru se nalaze srpska pravoslavna crkva i katolička crkva. Prva je rušena u prvoj polovini 40ih, tokom Drugog svjetskog rata, druga tokom zadnjeg koji je trajao od 1992 -1995. Jasenovac je nekada imao 3500 stanovnika, Srbi i Hrvati su ga jednako nastanjivali. Mnogi od …

25.01.2017
Buntovnice: Marija Bursać

Hrabra Marija Bursać, prva žena koja je nosila titulu narodne heroine, rođena je u selu Kamenica u blizini Drvara, 2. avgusta 1920. godine. Bila je najstarije dijete u porodici sa petero djece te je djetinjstvo provela brinući o svojoj braći i sestri. Porodica je bila siromašna te nisu mogli poslati djecu u školu, no u …

09.01.2017
Djeca su mrtva, živjela Republika

Proslava ovogodišnjeg 9.januara kao Dana Republike Srpske okupirala je javni prostor i postala najvažnije političko pitanje u odmjeravanju snaga na relaciji Sarajevo – Banja Luka. Proslava je to i državi kakvu imamo u godini jubileja njenog postojanja. Nakon 25 godina  zvuči besmisleno iz Sarajeva osporavati rođendan Republike Srpske koja pod tim imenom postoji, ima samostalnu vlast …

23.12.2016
Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava

Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena iz Sarajeva organizuje u četvrtak, 29. decembar 2016. godine u 19 sati u Galeriji suvremene umjetnosti Charlama (Privredni grad KJP, Centar Skenderija), izložbu i promociju zbornika “Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava”. Zbornik je nastao nakon više godina rada aktivista Udruženja Crvena na stvaranju online arhiva antifašističke borbe …

22.12.2016
Buntovnice: Mira Cikota

Mira Cikota (1912.) je bila jedna od tri kćerke Danice i Gligorija Pralice iz Bosanske Dubice. Nakon završene osnovne i srednje škole, Mira odlazi u Beč na studije prava, kasnije upoznaje Prijedorčanina Božu Cikotu, pravnika i komunistu, rađa im se kćerka Ljiljana. Na samom početku II Svjetskog rata Mirini roditelji odlaze u Beograd a ona …

19.12.2016
Podsjećanje na seksualno nasilje nad ženama u ratu

U petak, 16.12 2016. godine u glavnoj šetalačkoj zoni u Prijedoru, je održan performans umjetnice Elme Selman u organizaciji Centra za mlade “KVART” iz Prijedora i Fondacije Friedrich Ebert BiH. Ova umjetnička intervencija u prostoru se sastojala iz instalacije od crvene vune postavljene u šetalačkoj zoni, u Ulici Kralja Petra I Oslobodioca, te kačenjem letaka …

15.12.2016
Javno čitanje romana “Ne tuguj bronzana stražo” u BASOC-u

U petak, 16. decembra 2016. godine u 20.00 časova u prostoru Banjalučkog socijalnog centra (BASOC) se organizuje Javno čitanje romana “Ne tuguj bronzana stražo” Branka Ćopića. Iz BASOC-a poručuju: “Čitaćemo Ćopićev nagrađeni roman “Ne tuguj broznana stražo” i jesti vegetarijanski grah u petak 16. decembra 2016. s početkom u 20.00 časova. Molimo sve zainteresovane da, …

15.12.2016
Svi smo odgovorni za društvo u kojem živimo!

Gledajući razarajuće slike sa ekrana, nama isuviše poznate, podsjećamo na sve počinjene zločine i sve posljedice koje duže od 20 godina žive među nama. I još uvijek tražimo da se šutnja prekine, da se progovori o stradanjima, posebno najranjivijih članova društva, žena i djece. Teško je govoriti o nasilju i zločinima nad ženama, posebno seksualnim, …