Kako je multikulturalni čovjek zarđao u Sarajevu

“Multikulturalni čovjek izgrađivat će svijet.”

Natpis na skulpturi Frančeska Perilija u Sarajevu, Trgu oslobođenja.

Skulptura italijanskog umjetnika Frančeska Perilija je posvećena društvima koja su bogata raznovrsnošću – kulturnom, etničkom, religijskom… U Sarajevu je podignuta 1997. godine, a skoro identične se nalaze i u Australiji, Kini, te Južnoafričkoj republici.

Foto: Dalibor Kraišniković

Skulptura stoji u centru glavnog grada države koja se bori da sačuva multikulturalizam, kojim se ponosi vijekovima.

No, politička uređenost, po kojoj se sve svodi na Bošnjake, Srbe i Hrvate, čime se diskriminišu svi ostali, godinama čini ovu zemlju jednom od najkomplikovanije uređenih u svijetu.

Mnogo je vremena, papira i riječi potrošeno na analize događaja iz prošlost, sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine kao multikulturne države. Prema svim pokazateljima, ovaj prostor jeste bio takav stotinama godina unazad, trenutno je takav, a zasigurno će tako ostati još dugo.

Etnička raznovrsnost je djelimično razbijena usljed ratnih dešavanja. Danas veliki broj sredina funkcionišu kao jednonacionalne, iako nekada nisu bile takve. Ipak, ima tog duha raznovrsnosti na svakom parčetu ove zemlje.

Kada je Sarajevo – glavni grad Bosne i Hercegovine – u pitanju, često se polemiše o njegovoj multikulturalnosti. Popis je pokazao da nam prestonica i nije nešto raznovrsna, ali vjerovatno zbog traga koji su ostavljali, ne samo današnji konstitutivni narodi, već i nacionalne manjine, područje grada je zadržalo epitet evropskog Jerusalima. Tome u prilog idu i vjerski objekti tri dominantne monoteističke religije, a koji se nalaze na udaljenosti od po nekoliko stotina metara jedan od drugog.

Ova skulptura, sa snažnom porukom, zadivila me je čim sam je ugledao. Danas je nemoguće ne zapaziti da se skulptura multikulturalnom čovjeku obrušava.

Foto: Dalibor Kraišniković

Betonska podloga na kojoj, po ideji, stoji tolerantan i pacifičan čovjek prilično je oštećena, kao i sam multikulturalni čovjek – zarđao i uglavnom  služi kao svratište za golubove.

Nije krivo vrijeme što odmiče, vremenske prilike, niti golubovi, jer je skulptura oronula. Ljudi su je postavili, oni neka je i održavaju. A, prije svega, poštuju.

Međutim, pitam se, da li je skulptura multikulturalnosti samo realno stanje ove zemlje, gdje raznovrnost postoji, ali je duboko ranjena i prepuštena sama sebi?

Facebook
Twitter
LinkedIn